Je li informatizacija (opet) važnija od inovacija?

Svakodnevno pratim portal eFondovi sa nadom da će se među najavljenim natječajima pojaviti i onaj za „Inovacije novoosnovanih MSP“, međutim nakon gotovo 6 mjeseci kontinuiranog praćenja čini mi se kako se to ipak neće dogoditi, barem ne tako skoro. O čemu se zapravo radi? Natječaj je bio na javnom savjetovanju u proljeće ove godine, te je izvješće o istom objavljeno prije točno 6 mjeseci. U godišnjem planu natječaja trebao je prvotno izaći 30.06. ove godine, što je kontinuirano pomicano na 31.08., 30.09., 30.10. pa na 30.11. dok na današnji dan piše da će natječaj izaći 05.12.2018., što se također nije realiziralo. Zaslužuju li naši inovatori ovakvo zavlačenje? Nemojte me krivo shvatiti, informatizacija je jednako važna, s obzirom da i sam taj proces predstavlja jedan vid inovacije, koji je prijeko potreban u mnogim sferama našeg gospodarstva. Ipak, moramo se zapitati – zaslužuju li ovakav tretman poduzetnici inovatori, čiji proizvodi i usluge mogu biti pravi zamašnjaci razvoja?

Hrvatska je zemlja koja izdvaja samo 1% BDP-a za istraživanje i razvoj, za razliku od razvijenih zemalja, poput Njemačke koja izdvaja oko 3%. Zašto ne želimo ostvariti gospodarski napredak putem poticanja inovativnih malih tvrtki, s obzirom da je bespovratna potpora točno ono što im je potrebno da bi lansirali svoje proizvode, integrirali inovativne procese, stvorili nova radna mjesta i otvorili poslovanje na međunarodnom tržištu? Pokušavajući dokučiti razloge takvog odugovlačenja, shvaćam kako se odgovor može nalaziti samo u političkom kontekstu. Naime, predviđena alokacija za natječaj je 150 milijuna kuna, što je iznos za koji je povećana alokacija za poznati natječaj „najbrži prst“. Radilo se o natječaju za „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – 2“, koji je bio poništen 31.08.2018. godine, upravo onaj dan kada je po planu trebao izaći natječaj za Inovacije. Slučajno ili ne, ministar Horvat je tada poništio natječaj s namjerom da poveća alokaciju kako bi zadovoljio što veći broj poduzetnika, što je svakako u redu jer nam je informatizacija društva prijeko potrebna, ali nije komunicirano odakle će se taj novac namaknuti, s obzirom da je poznato da je ostalo još malo raspoloživih sredstava za male i srednje poduzetnike do 2020. godine. Izgleda da su kolateralne žrtve ispali upravo inovatori, poduzetnici koji su često individualci koji nisu skloni dizanju galame jer nisu organizirani u jaka udruženja niti u sindikate.

Kao utjeha za one inovatore koji ne mogu čekati, ovih dana čitamo na jednom portalu vijest kako novi poticaji za inovacije stižu iz Europskog investicijskog fonda (EIF) i jedne komercijalne banke. Moram priznati da me ohrabrujući naslov ovog članka ponukao da vidim kakve točno poticaje nudi EIF, međutim već u prvoj rečenici dočekao me hladan tuš – nude se samo krediti koji omogućuju inovativnim malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu. Ovaj poticaj svakako nije bespovratni, a u najboljem slučaju pretpostavljam, ako zadovoljite stroge bankarske uvjete, inovativna mala poduzeća ne dobiju kamatnu stopu od 5 do 10%, već u najboljem slučaju 1 do 3%.

Razmišljao sam se hoću li ovu informaciju o poticajnim kreditima poslati svojim (potencijalnim) klijentima koji su otvorili spin-off poduzeća kako bi zadovoljili uvjet natječaja „Inovacije novoosnovanih MSP“ po kojem poduzeće prijavitelj ne smije biti starije od 36 mjeseci od dana prijave na natječaj. Stavio sam na papir bazični izračun: na 1 milijun kuna investicije u slučaju poticajnog kredita poduzetnik-inovator bi morao vratiti banci svih 1 milijun kuna plus kamate, dok kod bespovratnih sredstava s intenzitetom potpore 85%, ako od banke traži za vlastito učešće od 15% mora joj vratiti samo 150.000 kuna te kamate po tržišnim uvjetima. Sami zaključite što je isplativije.

Iako je spomenuti program dobra opcija za sve one firme kojima je potrebno više od 1,5 milijuna kuna kako bi dovršili svoje inovacije i prilagodili ih zahtjevima tržišta te naravno onim poduzećima koja imaju između 250 do 500 zaposlenih osoba, odlučio sam se (trenutno) suzdržati od slanja takvog newslettera i nadati se da će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uskoro pronaći novih 150 milijuna kuna kako bi inovatori imali mogućnosti pretvoriti svoje poslovne modele u tržišno važne proizvode, odnosno usluge i to u korist našeg gospodarstva i društva u cjelini.

Antonio Surjan Žanko

Zlatni plamen d.o.o.